Abdulah Sidran
Abdulah Sidran (Sarajevo, 2. listopada 1944. – Sarajevo, 23. ožujka 2024.) bio je bosanskohercegovački književnik i novinar bošnjačkog podrijetla. Bio je član ANUBiH, te jedan od najznačajnijih filmskih scenarista u nekadašnjoj jugoslavenskoj kinematografiji. Bio je ljubitelj šaha i majstorski kandidat.[1]
| Abdulah Sidran | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 2. listopada 1944. Sarajevo |
| Smrt | 23. ožujka 2024. Sarajevo |
| Nacionalnost | Bošnjak |
| Književne vrste | roman, poezija, drama, filmski scenario, putopis, kolumna |
| Portal o životopisima | |
Životopis
urediAbdulah Sidran je rođen u Sarajevu 1944. godine. Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u rodnom gradu. Apsolvirao je na katedri za povijest jugoslavenskih književnosti. Bio je urednik studentskog lista Naši dani. Na Televiziji Sarajevo bio je zaposlen kao dramaturg. Sredinom sedamdesetih godina objavljuje pjesme i prozu, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju "šezdesetosmaškom". Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je književnim i društvenim priznanjima. Zbirku poezije Sarajevski tabut objavljuje tijekom rata u Bosni i Hercegovini koja dobiva priznanje "Nagrada slobode" francuskog PEN centra. Izbor poezije preveden na talijanski jezik osvojio je nagradu "Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo". Neka njegove poznate pjesme su: "Bivši drugari", "Bosna", "Djevojčica iz Ulice Prkosa", "Hoće li išta o meni znati", "Mora", "Planeta Sarajevo", "Sarajevske priče" i "Zašto tone Venecija".[2]
Osim kao pjesnik, Sidran je jako poznat po filmovima za koje je pisao scenarije. Jedan je od najznačajnijih filmskih scenarista u nekadašnjem jugoslavenskoj kinematografiji ("Sjećaš li se Dolly Bell", "Otac na službenom putu", reditelja Emira Kusturice, "Kuduz" Ademira Kenovića) Kao filmski autor, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Djela
urediPoezija
uredi- Šahbaza (Sarajevo, 1970.)
- Kost i meso (Sarajevo, 1976.)
- Bolest od duše (Nikšić, 1988.)
- Sarajevska zbirka (Sarajevo, 1991.)
- Sarajevski tabut (Sarajevo, 1994.)
- Dvije grafike, dvije pjesme, poetsko – likovna mapa, (s Safetom Zecom) (Udine, 1994.)
- Planeta Sarajevo (Stockholm, 1995.)
- Zašto tone Venecija (Sarajevo, 1996.)
- Sarajevska zbirka i druge pjesme (Sarajevo, 1997.)
- Pjesme (Tuzla, 2004.)
- Morija (Sarajevo, 2006.)
- Pjesme poslije rata (Sarajevo, 2006.)
- Izabrane pjesme (Beograd, 2007.)
- Dobročinitelj (s Mersadom Berberom) (Sarajevo, 2008.)
- Suze majki Srebrenice: 11. juli 2007. (Sarajevo, 2009.)
Romani i publicistika
uredi- Potukač (Zagreb, 1971.)
- Sjećaš li se Dolly Bell (Sarajevo, 1982.)
- Publicistika (Tuzla, 2004.)
- Otkup sirove kože (Beograd, 2011.)
- Oranje mora (Sarajevo, 2015.)
- A Nurija veli (Sarajevo, 2022.)
Drame, putopisi
uredi- Otac na službenom putu (Sarajevo, 1983.)
- Zdravo Bosno, stižem iz Sarajeva (Tuzla, 1996.)
- U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce (Tuzla, 2002.)
- Drama, putopisi (Tuzla, 2004.)
Filmski scenariji
uredi- Jegulje putuju u Sargaško more (1979.)
- Veselin Masleša (1981.)
- Sjećaš li se Dolly Bell (1981.)
- Otac na službenom putu (1985).
- Povratak Katarine Kožul (1989.)
- Kuduz (1989.)
- Praznik u Sarajevu (1990-1991).
- Savršeni krug (1997.)
- (A)torzija (2002.)
- Tvrđava Meše Selimovića, dramatizacija i scenarij (Sarajevo, 2004.)
- Filmski scenariji (Tuzla, 2004.)
Nagrade i priznanja
uredi- Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, 1979.
- Godišnja nagrada izdavačkog preduzeća Svjetlost, 1979.
- Zmajeva nagrada – Matica srpska, Novi Sad, 1980.
- Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, 1986.
- Nagrada Skender Kulenović, 2002.
- Godišnja nagrada BZK Preporod, 2002.
- Bosanski stećak - nagrada Društva pisaca BiH za životno djelo, 2004.
- Velika Plaketa Kantona Sarajevo, 2006.
- Nagrada "25. novembar", Sarajevo (2018).
- Nagrada za slobodu govora i izražavanja Fondacije za slobodu govora i izražavanja, USA, 1993.
- Nagrada Slobode PEN – centra Francuske, 1994.
- Premio letterario 1996. della Fondazione Laboratorio Mediterraneo
- Premio letterario dedicato a Umberto Saba, Trieste, 2005.
Citati o Sidranu
urediIzvori
uredi- ↑ Rođen Abdulah Sidran. historija.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ Abdulah Sidran. mojalektira.com. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ Rođen Abdulah Sidran. historija.ba. 5. kolovoza 2017. Pristupljeno 30. prosinca 2020.
- ↑ Tomislav Čadež. 3. srpnja 2016. Životna ispovijest jednog od najvećih spisatelja s ovih prostora: 'Nisam muslimanski pjesnik'. jutarnji.hr. Pristupljeno 6. kolovoza 2022.