Mali medvjed

Mali Medvjed (lat.: Ursa Minor)
Kratica	UMi
Genitiv	Ursae Minoris
Simbolizira:	mali medvjed
Rektascenzija	15 h
Deklinacija	70°
Površina	256 sq. deg. (rang: 56.)
Broj zvijezda sjajnijih od m = 3	2
Najsjajnija zvijezda	Sjevernjača (Priv. mag. 2.02)
Meteorski pljuskovi	Ursidi
Susjedna zviježđa	Zmaj Žirafa Kefej
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −10° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu lipnju.
vidi i Kategorija:Mali medvjed

Mali medvjed (lat. Ursa minor) jedno je od 88 modernih i 48 Ptolomejevih originalnih zviježđa, vidljivo na sjevernoj zemaljskoj polutci.

Poznato je po tome što se u vrhu "repa" Malog medvjeda nalazi zvijezda Sjevernjača, trenutno važeći orijentir za smjer sjevera.

U hrvatskom pučkom zvjezdoznanstvu, lik koji tvori njegovih 7 sjajnih zvijezda se naziva Mala kola.

Najsjajnije su zvijezde Sjevernjača (α UMi), koja je pulsirajuća promjenljiva zvijezda, Kohab (β UMi) i Ferkad (γ UMi). Zviježđe se lako prepoznaje po dijelu koji se naziva Malim kolima i služi za orijentaciju, jer je Sjevernjača od sjevernoga nebeskoga pola danas udaljena samo 0,7°. Zbog precesije Zemljine osi, najbliže polu Sjevernjača će biti 2102. god. U zviježđu se nalazi patuljasta galaktika Mali medvjed (Ursa Minor), satelit Mliječne staze, polužna spiralna galaktika NGC 6217, divovska Seyfertova galaktika NGC 6251 i dr.^[1]

Glavna i najsjajnija zvijezda (Alpha Ursae Minoris) u Malom medvjedu je Sjevernjača. Sjevernjača je od Sunca udaljena oko 430 svjetlosnih godina, izgleda kao nepomična na sjevernom nebeskom polu i ima prividnu magnitudu 1,9. Promjenjivi sjaj Sjevernjače se mijenja u ciklusima oko 4 naših dana.

Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije najbliže zvijezde su na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B, lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div tipa cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7.200 K (6.927°C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je puta snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa.

Nakon najsvjetlije poznate Sjevernjače, druga sjajna zvijezda na suprotnoj južnijoj strani u Malom medvjedu još je Kochab (β Ursae Minoris). Službeni međunarodni naziv ove zvijezde je arapskog porijekla u značenju zvijezda.

Zbog prividnog pomicanja nebeskog pola, prije Sjevernjače tj. u antičko doba oko Krista je Kochab bila najsjevernija polarna zvijezda. Kochab ima prividnu magnitudu 2,08 i od Sunca je udaljena oko 131 svjetlosnih godina. Kochab je inače divovska narančasta zvijezda, po sjaju 130 puta jača od našeg Sunca i opsegom 42 puta veća. Oko Kochaba kruži divovski planet preko 6 puta veći od Jupitera.

Od inih zvijezda u Malom Medvjedu su još značajne npr. dvojne zvijezde Gamma UMi i 5 UMi, te također promjenljive zvijezde Alpha UMi i Epsilon UMi.

Iz zviježđa Malog Medvjeda noćnim nebom povremeno još izlijeću sredinom prosinca i meteorski rojevi naziva Ursidi.

Prema legendi, veliki i mali medvjed nastali su tako da je Zeus silovao nimfu Kalisto koja je rodila sina Arkasa. Zeusova supruga Hera iz ljubomore je Kalistu pretvorila u medvjeda, a Arkas je kasnije u lovu htio ubiti vlastitu majku.

Kako bi to spriječio, Zeus je i Arkasa pretvorio u medvjeda, te Arkasa i Kalisto uzdigao na nebo kao velikog i malog medvjeda.^[2]

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Mali medvjed

Nedovršeni članak Mali medvjed koji govori o zviježđu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.