Komori
Komori su otočna država u južnoj Africi. Nalaze se u Mozambičkom kanalu između otoka Madagaskara i afričkog kopna. Sastoje se od tri veća vulkanska otoka: Njazidja (Grande Comore, 1.148 km²), Nzwani (Anjouan, 425 km²) i Mwali (Mohéli, 290 km²) i nekoliko manjih. Obližnji otok Mayotte, na kojeg Komori polažu pravo, francuska je kolonija.
وُدْزِمَ وَ قُمُرِ / Udzima wa Komori Union des Comores اتحاد القمر (Ittiḥādu l-Qumur) Unija Komori | |
---|---|
Geslo: Unité - Justice - Progrès (francuski, "Jedinstvo - pravda - napredak") | |
Himna: "Udzima wa ya Masiwa" | |
Glavni grad | Moroni |
Službeni jezici | komorski, francuski i arapski |
Leaders | |
Utemeljenje | Od Francuske 6. srpnja 1975. |
Površina | |
• Vode (%) | 0 |
Stanovništvo | |
• Popis iz 2002 | 596.202 (158.) |
• Gustoća | 275 /km2 |
Valuta | komorski franak |
Vremenska zona | +3 |
Pozivni broj | 269 |
ISO 3166 kod | [[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod|Šablon:ISO 3166 kod]] |
Veb-domena | .km |
(1) izvan upotrebe |
Od osamostaljenja Komori su izrazito politički nestabilni, s čak 19 državnih udara ili pokušaja udara. Godine 1997. otoci Anjouan i Mohéli proglasili su neovisnost na što je vlada odgovorila neuspjelim pokušajem oružanog zauzimanja otoka. Secesionistička kriza razriješena je 2001. prihvaćanjem novog ustava koji daje široku autonomiju pojedinim otocima, uključujući i pravo na biranje vlastitog predsjednika.
Od godine 1993. Komori su dio Arapske lige.
Komori se ubrajaju među najsiromašnije zemlje svijeta. Gospodarstvo se osniva na poljoprivredi i ribarstvu, stranoj pomoći i doznakama radnika iz inozemstva. BDP je u 2002. bio 700 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Gradovi
urediVeći gradovi: Popis gradova na Komorima