Muhamed-Reza Pahlavi
Muhamed-Reza Pahlavi (perzijski: محمد رضا پهلوی ;Teheran, 26. 10. 1919. - Kairo, 27. 7. 1980.), posljednji šah Irana.
| Muhamed-Reza Pahlavi محمدرضاشاه پهلوی | |
|---|---|
| |
.svg){kind=small} Njegovo Imperijalno Veličanstvo Šah Irana
| |
| Vladavina | 26. 9. 1941. - 11. 2. 1979. |
| Krunidba | 26. 10. 1967. |
| Prethodnik | Reza-šah Pahlavi |
| Nasljednik | Proglašena Islamska Republika |
| Supruge | Favzija Širin (1941. – 1948.) Soraja Isfandiari (1951. – 1958.) Farah Diba (1959. – 1980.) |
| Djeca | Šahnaz, Reza Kir, Farahnaz, Ali Reza, Leila |
| Dinastija | Pahlavi |
| Otac | Reza-šah Pahlavi |
| Majka | Tadj ol-Molouk |
| Rođenje | 26. 10. 1919. Teheran, Iran
|
| Smrt | 27. 7. 1980. Kairo, Egipat
|
| Pokop | džamija Al-Rifa'i Kairo, Egipat
|
| Potpis | 
|
| Vjera | šijitizam |
U ustavnoj krizi 1953. došao je u sukob s predsjednikom vlade i vođom Nacionalne stranke Irana M. Mosadekom, koji se protivio velikim ovlastima šaha i sudjelovanju stranoga kapitala u iranskoj naftnoj industriji. Muhamed-Reza Pahlavi sklonio se u Italiju, ali se poslije intervencije vojske, koja u je pružila podršku, vratio u zemlju i oborio Mosadeka s vlasti. Reformama 1963. pokušao je modernizirati državu. Povezanost s američkim kapitalom, pretjerano bogaćenje i odvlačenje bogatstva iz zemlje, ne demokratski režim vlasti s osloncem na vojsku i nasilno gušenje opozicije, izazvali su otpor naroda, na koji su počeli najviše utjecati vjerski vođe muslimana šijita. Nezadovoljne mase, predvođene ajatolahom R. Homeinijem, provele su revoluciju protiv šaha i dinastije Pahlavi, te je Muhamed-Reza pod sveopćim pritiskom 1979. napustio zemlju. Kada je u martu 1979. referendumom izglasana Islamska nacionalna republika Iran, vlast dinastije Pahlavi formalno je prestala.