Izvorni kod stranice Fermi-Diracova statistika

Nemate dopuštenje da uređujete ovu stranicu iz sljedećeg razloga:

Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.

The block was made by ‪Jon Kolbert‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected .

Start of block: 21. februara 2024. u 06:38
Expiry of block: 21. februara 2029. u 06:38

Your current IP address is 34.207.133.209. The blocked range is 34.207.0.0/16.

Uključite sve gornje pojedinosti u sve upite koje postavite. Ako smatrate da ste greškom blokirani, dodatne informacije i uputstva možete pronaći na stranici o globalnoj smjernici "Zabranjeni otvoreni proksiji".

U suprotnom, zahtjev za blokadu postavite na Meta-Wikiju. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.

Možete vidjeti i kopirati izvorni kod ove stranice.

[[Datoteka:FD_e_mu.jpg|mini|300px|'''Fermi-Diracova distribucija''' kao funkcija omjera ε/μ ucrtana za 4 različite temperature]]
U kvantnoj statističkoj fizici, '''Fermi-Diracova statistika''' opisuje distribuciju [[fermion]]a po energetskim stanjima, u stanju [[termodinamička ravnoteža|termodinamičke ravnoteže]]. Za razliku od klasične fizike i klasične statističke fizike, u ovom slučaju čestice se ponašaju tako da:<br>
a) nije moguće razlučiti dva fermiona, to su indentične čestice<br> 
b) vrijedi [[Paulijev princip isključenja]], prema kojemu se dva fermiona ne mogu istovremeno nalaziti u istom kvantnom stanju.

Za Fermi-Diracovu statistiku, očekivani broj čestica koje se nalaze u stanju sa energijom 
<math>\epsilon _i</math> dan je kao:

:<math> n_i = \frac{g_i}{e^{(\epsilon_i-\mu) / k T} + 1} </math>
gdje je:
: <math>n_i \ </math> broj čestica u stanju ''i''
: <math>\epsilon_i \ </math> energija stanja ''i''
: <math>g_i \ </math> je [[degeneracija stanja u kvantnoj mehanici|degeneracija stanja]] ''i'' (broj stanja sa energijom <math>\epsilon_i \ </math>),
: <math>\mu\ </math> [[kemijski potencijal]], često nazvan [[Fermijeva energija]] <math>E_F \ </math> 
:<math>\ k\ </math> [[Boltzmannova konstanta]]
:<math>\ T\ </math> [[apsolutna temperatura]]

U slučaju kada je <math> \mu </math> [[Fermijeva energija]] <math>E_F \ </math> i nema degeneracije, tj. <math>g_i = 1 \ </math>, funkcija se naziva '''Fermijeva funkcija''':
:<math> F(E) = \frac{1}{e^{(\epsilon_i-E_F) / k T} + 1} </math>


Mnoštvo fermiona koji međusobno ne intereagiraju i slijede Fermi-Diracovu statistiku naziva se [[Fermionski plin]].

Ova statistička distribucija uvedena je 1926.g. od strane [[Enrico Fermi|Enrica Fermija]] i [[Paul Adrien Maurice Dirac|Paula A. M. Diraca]]. Vjerojatno najpoznatiji primjer primjene ove distribucije je opis vodljivih elektrona u [[metali|metalu]], koji je dao [[Arnold Sommerfeld]] 1927.g.

{{mrva-fiz}}
[[Kategorija:Kvantna mehanika]]

Upotrebljeni šabloni (4):

Vratite se na stranicu „Fermi-Diracova statistika”.

Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Fermi-Diracova_statistika