Juba (grad)

Juba
جوبا
Juba iz zraka
Koordinate	4°51′N 31°36′E / 4.850°N 31.600°E / 4.850; 31.600
Stanovništvo (proc. 2017.)
• Entitet	525 000
Juba Zemljovid Južnog Sudana

Juba (čit. [Džuba]; arap. جوبا) je glavni grad Južnoga Sudana.

Grad je udaljen 1200 kilometara od Khartouma, leži na zapadnim obalama Bijeloga Nila (Bar al Jabal), ima oko pola milijuna stanovnika (po procjeni) i trgovačko je središte zemlje.

Pored današnje Jube, postojala je misija u 19. stoljeću - Gondokor. To je bio najužniji osmanski garnizon u Sudanu, oko kojeg se razvilo trgovište i naselje istraživača i misonara koji su od tamo išli u istraživanje dubokih prašuma Mračne Afrike.

Prve čvrste kuće u Jubi na zapadnoj obali Bijelog Nila, izgradili su 1922., malobrojni grčki trgovci, kojih je inače bilo dosta po čitavom osmanskom Sudanu. Grci su imali odlične odnose s lokalnim plemenom Bari, i razvili živu trgovačku aktivnost s njima, sve do ranih 1940-ih oni su bili praktički jedini nosioci poslovnih aktivnosti.

Od 1899. do 1956., Juba je bila u sastavu britanske kolonije Sudan, kojom su formalno zajednički upravljali egipatski paša i britanska vlada. Britanski i ostali europski misionari radili su na evangelizaciji sudanskog juga, i zemalja južno od Sudana ( Uganda, Kenija, Burundi) - koji su za razliku od islamskog sjevera bili još većinom paganski. Britanci su upravljali Sudanom, - kao s dvije različite zemlje, Južni Sudan su čak više vezali uz Ugandu. Zbog tog su 1947. organizirali konferenciju u Jubi, sa sudanskim plemenskim i vjerskim vođama - koja je trebala poraditi na čvršćem ujedinjenju Sudana (kršćanskog i animističkog Juga i islamskog Sjevera). 1952. posvećena je katolička katedrala sv. Terezije.

Konferencija baš nije uspjela jer se 1955. pobunio garnizon u obližnjem južnom gradu Toritu, što je izazvalo Prvi sudanski građanski rat, koji je trajao do kraja 1972. Za vrijeme Drugog sudanskog građanskog rata (1983. – 2005.), Juba se našla u središtu mnogih bitaka.

Od prekida sukoba 2005. Juba je postala privremeno sjedište poluautonomne vlade Južnog Sudana. Od kad su prestali oružani sukobi, Ujedinjeni narodi povećali su svoju prisutnost u Jubi, prije tog su brojne humanitarne operacije po Južnom Sudanu vodili iz Kenije. Pored međunarodnog aerodroma u Jubi (IATA kod: JUB, ICAO kod: HSSJ) Misija Ujedinjenih naroda u Sudanu ima veliku bazu.

Juba je najužnija riječna luka na Bijelom Nilu, prije građanskih ratova ta luka bila je prometno čvorište preko kojeg su cestama bili povezani Kenija, Uganda i Demokratska Republika Kongo. Zbog dugotrajnih ratova, to danas više nije, jer su mnoge ceste - uništene ili minirane. Radove na razminiranju i popravku puteva pomaže međunarodna zajednica.

Zračna luka u Jubi je vrlo prometna, osobito nakon dolaska Ujedinjenih naroda, iz njega postoje 3 leta dnevno za Nairobi, i po jedan let dnevo za Kartum i Entebbe, a jednom tjedno za Adis Abebu.

Vlada Ugande i Privremena južno sudanska vlada, dogovorile su izgradnju željezničke pruge od Ugande do Jube u bliskoj budućnosti.^[1]

Vlada iz Kartuma provela je službeni popis stanovništva u travnju/svibnju 2008. (5. popis stanovnika Sudana), ali je rezultat tog popisa Privremena vlada južnog Sudana odbacila, kao neobjektivan,^[2] pritom je vjerojatno mislila na procjenu napravljenu 2006. godine, temeljenu na analizama zračnih snimki. Tada je procijenjeno da bi Juba mogla imati oko 250��000 stanovnika. Grad se razvija zbog istraživanja nafte i kineskih ulaganja vezanih uz tu aktivnost.^{[nedostaje izvor]}

Rast stanovništva Jube:

• J. Fisher: Southern Sudan's Front-line Town, BBC News, 20. travanj 2005. (engl.)
• K. Holt: In pictures: Juba's Street Struggle, BBC News, 4. siječanj 2007. (engl.)