Karpatska Rutenija

Karpatska Rutenija, Karpatska Rusija ili Karpatska Rus' (rusinski: Карпатьска Русь; ukrajinski: Карпатська Русь, ili Закарпаття — Zakarpatje; mađarski: Kárpátalja — Karpatija; rumunjski: Transcarpatia — Transkarpatija; slovački: Podkarpatská Rus — Potkarpatska Rutenija/Rusija/Rus'; poljski: Zakarpacie — Zakarpatje; ruski: Карпатская Русь), je pokrajina smještena većim dijelom u zapadnoj Ukrajini te manjim dijelom u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Kroz povijest je pokrajina bila poznatija kao Karpatska Rus'. Termin Rus' na te je prostore došao iz središnje Ukrajine u razdoblju između 9. i 11. stoljeća.

Na prostoru Zakarpatja u 6. i 7. stoljeću žive Bijeli Hrvati. Dio Hrvata nakon 7. stoljeća seli prema Jadranskom moru, a dio ih se asimilira sa narodom koji u 11. stoljeću prihvaća naziv Rusini. Tada se po prvi puta stvara pojam Karpatska Rus'. Središte zakarpatskih Rusina tada predstavlja grad Kijev i Galič, no lokalno stanovništvo ima snažne veze i sa drugim gradovima središnje Europe. U 9. stoljeću te su zakarpatske prostore manjim dijelom naselili i Mađari.

Padom Kijevske Rusi u 13. stoljeću, na te prostore stižu novi valovi Rusina, posebno sa prostora Galicije u zapadnoj Ukrajini. Ta seoba traje sve do 16. stoljeća kada prostore Zakarpatja naseljavaju i Vlasi. Vlasi su bili romanizirano stanovništva s Balkanskog poluotoka koje su Rusini brzo asimilirali. Vlasi su se nastanili duž cijeloga karpatskoga planinskog područja, sve do Moravske.

Dio Zakarpatja potpao je pod nadzor Ugarske već u drugoj polovici 11. stoljeća. Ugarska vlast nad središnjim dijelom Panonske zavale održala se sve do 1526. godine kada je Osmansko Carstvo pokorilo veći dio Ugarske. Mali ostatak Ugarske, uključujući i područje naseljeno Rusinima, podijelile su habsburška Austrija, koja je polagala pravo na nasljedstvo ugarske krune, te poluautonomna ugarska kneževina Erdelj. Ipak, dominantna regionalna sila na tom prostoru i dalje je bilo Osmansko Carstvo, čija je nazočnost potrajala sve do potkraj 18. stoljeća.

U 18. stoljeću nad Zakarpatjem su zavladali Habsburzi. Mađarsko Kraljevstvo pod habsburškom krunom vladalo je Zakarpatjem do 1918. godine. Početkom 20. stoljeća stvorena je Karpatska Rus', potom Karpatska Ukrajina [sr] i zatim Zakarpatska oblast u sklopu Ukrajine. Oko 55.000 nacionalno osviještenih Rusina širom svijeta do danas tvrdi da imaju posebno pravo na Zakarpatsku oblast i njezinu nezavisnost jer se ne smatraju Ukrajincima iz više razloga. Veliku ulogu u ovom kontroverznom političkom pitanju ima i vlast u Moskvi.

Ukrajinci tvrde da je Zakarpatje povijesno njihova zemlja opravdavajući da su lokalni Rusini zadržali poseban identitet i njihov stari naziv za zapadne Ukrajince zbog toga što nisu bili povezani sa ukrajinskim narodnim preporodom. Ono što povezuje Rusine i Ukrajince jesu gotovo identični jezici, grkokatolička vjeroispovijest i povijesni naziv Rus' [en] koji Ukrajinci smatraju povijesnim imenom Ukrajine. Jedna od ključnih osoba koja ukazuje na različitost između Rusina i Ukrajinaca jeste kanadski povjesničar Paul Robert Magocsi.

Zakarpatje je karpatska regija, a nalazi se u većinom u zapadnoj Ukrajini u Zakarpatskoj oblasti na južnim padinama istočnih Karpata i sjevernome dijelu Panonske nizine, na granici sa Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom. Manji dio pokrajine nalazi se u slovačkim Prešovskom i Košickom kraju, jugoistočnoj Poljskoj i rumunjskoj pokrajini Maramureš. Regija je omeđena rijekama Tisom na istoku, a na zapadu sa Hornád i Poprad.

Zakarpatje je oduvijek predstavljalo izrazito multikulturalnu sredinu koja se nalazila pod stranim vlastima. Te su prostore prelazili gotovo svi Slaveni, ali i Mađari, Vlasi, Rumunji i drugi narodi. U Zakarpatju se zadržao i stari zapadnoukrajinski naziv Rusini koji je do danas ostao predmet kontroverzi među povjesničarima. Oko 55.000 Rusina u svijetu smatra se posebnom nacijom, a na isti način tako se precipira 10.000 Rusina u Ukrajini.

Prema popisu stanovništva iz 1880 godine, stanovništvo današnjeg područja Zakarpatja bilo je sastavljeno od:

• Rusini = 244.742 (59,8%)
• Mađari = 105.343 (25,7%)
• Nijemci = 31.745 (7,8%)
• Rumunji = 16.713 (4,1%)
• Slovaci i Česi = 8.611 (2,1%)
• Ostali = 1.817 (0,5%)

Prema popisu stanovništva iz 1989. godine, stanovništvo je bilo sastavljeno od:

• Ukrajinci = 976.749 (78,4%)
• Mađari = 155.711 (12,5%)
• Rusi = 49.456 (4,0%)
• Rumunji = 29.485 (2,4%)
• ostali

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine ^[1], stanovništvo Zakarpatske oblasti:

• Ukrajinci = 1.010.100 (80.5%)
• Mađari = 151.500 (12,1%)
• Rumunji = 32.100 (2,6%)
• Rusi = 31.000 (2,5%)
• Romi = 14.000 (1,1%)
• Rusini = 10.100 (0,8%)
• Slovaci = 5.600 (0,5%)
• Nijemci = 3.500 (0,3%)

• Transkarpatija - Enciklopedija Ukrajine (en)

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Carpathian Ruthenia