Sankt Johann im Pongau
Sankt Johann im Pongau
| |
---|---|
Centar grada sa katedralom | |
Koordinate: 47°21′N 13°12′E / 47.350°N 13.200°E | |
Država | Austrija |
austrijska savezna zemlja | Salzburg |
okrug (bezirk) | Sankt Johann im Pongau |
Vlast | |
- gradonačelnik | Günther Mitterer |
Površina | |
- Ukupna | 78.135[1] |
Stanovništvo (2014.) | |
- Urbano područje | 10,860[1] |
- Urbana gustoća | 139[1] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 5600 |
Pozivni broj | 06412 |
Službene stranice www.stjohannimpongau | |
Karta | |
Sankt Johann im Pongau je grad i općina na zapadu Austrije od 10,860 stanovnika.[1]
Sankt Johann im Pongau je administrativni centar Okruga Sankt Johann im Pongau.
Sankt Johann im Pongau leži u kotlini rijeke Salzach iznad koje se steru planine Alpa.
Mjesto je prvi put spomenuto 1074. pod imenom ad sanctum Johannem in Vila.[2] Sankt Johann je još 1290. dobio status trgovišta[2], u to vrijeme njegovi stanovnici su se pored trgovine bavili i rudarstvom i vrijedno gradili crkvu koju su dovršili oko 1329. U vrijeme Seljačkog ustanka 1525. - 1526. stanovnici Sankt Johanna stali su na stranu protestantskih pobunjenika, pa im je zbog tog grad opljačkan i razaran.[2]
Nakon razdoblja prosperiteta tokom 16. i 17. vijeka (suverena posebna prava i zemaljski sud) Sankt Johann je ponovno zapao u nevolje početkom 18. vijeka kad su protjerivani protestanti. Od oko 20.000 raseljenih osoba iz tog kraja, njih 2.500 bilo je iz Sankt Johanna.[2]
Ponovno je zapao u poteškoće 1809. za napoleonskih ratova.[2]
Veliki požar 31. maja 1855. uništio je gotovo cijeli grad, uključujući i crkvu. Ona je obnnovljena u gotičkom stilu, ali joj se 1871. srušio zvonik, tako da je pongauerska katedrala sa dva 62 metara visoka zvonika dovršena tek 1876. Tako da je od srednjeg vijeka jedino preživjela Anina kapela.[2]
Još za Prvog svjetskog rata Sankt Johann je bio podjeljen na trgovište i općinu, oni su se ujedinili tek 1936.[2]
Za Drugog svjetskog rata 1941. u Sankt Johannu je podignut koncentracioni logor - Stalag, za ratne zarobljenike iz Jugoslavije, Francuske i SSSR-a. Izgrađen je na površini od 8 hektara, i planiran da primi 8 - 10000 zarobljenika, ali je u njemu povremeno bilo i do 30.000 zatvorenika, koje čuvalo 1000 stražara.[2]
Ratni zarobljenici zapadnih sila (Francuzi) tretirani su u skladu sa Ženevskom konvencijom, ali su sovjetski držani u nemogućim uvjetima, pa ih je 3709 pomrlo od izgladnjivanja, smrzavanja i epidemija između 1941. - 1945. pokopani su na Ruskom groblju.[2]
Sankt Johann je status grada dobio 2000.
U posljednjih nekoliko godina Sankt Johann se uglavnom razvija kao turistički centar, u tu svrhu izgrađeno je naselje Ferienparadies kao polazna točka za poznato skijalište - Ski Amadé.[2]
Posebna atrakcija je kanjon Liechtensteinklamm (Lihtenštajnsko ždrijelo), koji je od 1876. otvoren za javnost i godišnje privlači 150.000 posjetitelja.[2]